Fitoremedijacija teških metala - primene i iskustva u Hrvatskoj

Autori

  • Anamarija Laslo Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia Autor
  • Redovniković Ivana Radojčić University of Zagreb, Faculty of Food Technology and Biotechnology, Zagreb, Croatia Autor

DOI:

https://doi.org/10.5937/ZasMat1603496J

Ključne reči:

fitoremedijacija, kontaminanti, teški metali, biljke, topola

Apstrakt

Fitoremedijacija se definira kao učinkovito korištenje biljki za uklanjanje, detoksikaciju ili imobilizaciju onečišćenja u području rasta (tlo, voda, sedimenti) putem bioloških, kemijskih ili fizikalnih procesa koji se pojavljuju prirodno u biljkama. To uključuje biljke koje brzo rastu iz onečišćenog medija tijekom određenog razdoblja rasta, kako bi se uklonili kontaminanti iz reakcijske smjese, ili se olakšala imobilizacija (vezivanje/zaustavljanje) ili degradacija (detoksikaciju) zagađivača. Najveći problem su anorganski zagađivači koji za razliku od organskih nisu biorazgradivi na manje ili netoksične spojeve. Glavni predstavnici anorganskih zagađivala su teški metali koji zagađuju tlo i mogu imati opasne posljedice na okoliš, životinje i ljudsko zdravlje. Velik broj istraživanja pokazuje da biljke imaju ogroman genetski potencijal koji omogućava uklanjanje toksičnih metala iz tla, tako da one mogu igrati važnu ulogu u procesu fitoremedijacije. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj, a u odnosu na to koja je biljna vrsta najpogodnija kako bi se olakšao proces fitoremedijacije, i rezultati su pokazali da je topola (Populus sp.) imala najveću toleranciju na teške metale i najviše izglede za uspješnu primjenu u fitoremedijaciji.

##submission.downloads##

Objavljeno

2016-09-15

Broj časopisa

Rubrika

Articles